|
|
| |
|
|
| |
Arhiva
 |
|
| |
|
Evropske
srede
|
Ovi
susreti se odvijaju u okviru Evropskih sreda i okupljaju,
oko različitih tema, frankofonu publiku zainteresovanu za
evropska pitanja.
.................................................................................................................. |
Sreda 25. januar u 18h30
Francuski kulturni centar
Medijateka - sala za predavanja
|
|
 |
Austrija kao predsedavajuca Saveta Evropske
unije otvara 2006. godinu, godinu kaja ce biti odlucujuca
kako za Evropsku uniju i njene institucije tako i za zemlje
regiona koje zele da se pridruze Evropskoj uniji.
Tim povodom, Francuski kulturni centar i Odeljenje za saradnju
i kulturnu delatnost Ambasade Francuske vas pozivaju da dodjete
na predavanje
Nj. E. g. Gerharda
JANDLA,
Ambasadora Austrije u Srbiji i Crnoj Gori
koje ce odrzati u okviru Evropskih sreda na temu:
"Austrija kao predsedavajuća
Evropske unije i Zapadni Balkan"
Na francuskom bez prevoda, ulaz slobodan. |
|
|
Predavanje
|
Dva
pristupa antici
Četvrtak 16. februar u 13h00
Univerzitet umetnosti, Kosančićev venac 29
Vreme predavanja će biti objavljeno kasnije
Ženevjev BRESK-BOTIJE
generalni konzervator zadužen za odsek vajarstva pri Luvru
Tema: Uticaj Antike u Francuskoj
od 16. do 18. veka.
Uticaj antike se javlja u francuskim kraljevskim
kolekcijama od Renesanse pa nadalje. Ova dela koja simbolizuju
kraljevsku moć služe kao predmet izučavanja i užitka, ali
i kao predmet nadahnuća za umetnike tog vremena.
Dokumentarni film Kada su Bogovi krunisali ljude koji će biti
prikazan u Narodnom muzeju u okviru 7. Medjunarodne smotre
arheološkog filma (na strani 33) upotpuniće ovo predavanje
...................................................................................................................
Četvrtak
16. februar u 15h00
Ministarstvo kulture,
Vlajkoviceva 3 |
Siril
GUJET
Zadužen za programaciju za hendikepirane osobe i mlade pri
Luvru
Tema :
Forme, crteži i slepilo: predstava tela shvaćena dodirom
Slabovide ili slepe osobe mogu da uživaju
u vizuelnom umetničkom delu, trodimenzionalnom (vajarskom)
ili dvodimenzionalnom (slikarstvu) pod uslovom da mu pristupe
posredno. Zato je Muzej Luvr tražio rešenja koja će poslužiti
kao zamena, materijalna ili čulna, i izabrao dodir kao način
da se publika upozna sa njegovim kolekcijama.
|
|
|
Evropske
srede
|
 |
|
Mart
Datum će biti objavljen kasnije
Francuski kulturni centar
Medijateka - sala za predavanja |
Gdja Silvi GULAR
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Parizu i na
Evropskom koledžu u Brižu, Autor knjige o Evropskoj uniji i
Turskoj:
Velika Turska i Mletačka Republika.
Tema: Evropska
unija i Turska
Na francuskom bez prevoda, ulaz slobodan.
|
|
|
Predavanje
|
Utorak 4. april 2006. u 19h00
Univerzitet umetnosti, Kosančićev venac 29
Kako
se rađaju ideje?
Predavanje na engleskom
Petak 7.
april 2006. u 19h00
Medijateka, Knez Mihailova 31
Ričard Dikon predstavlja
svoje delo
Na francuskom, simultani prevod na srpski |
|
|
Vajarstvo: RIČARD DIKON
Ričard Dikon je svakako jedan od najuglednijih
svetskih vajara. Gostovaće u Beogradu gde će voditi studentsku
radionicu na vajarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti.
Ujedno će održati i dva javna predavanja o svom radu, posebno
poslednjih godina, koji ovdašnja publika nije imala priliku
do sada da vidi. Poseta ovog uglednog umetnika nastavak je
plodne saradnje između studenata i predavača sa likovnih akademija
u Parizu i Beogradu.
 |
|
Ričard Dikon |
Studirao je na St Martin School of Art
(1969-1972) kao i na Royal College of Art (1974-1977),
dobitnik je prestižne Tarnerove nagrade (1987). Njegova
prva samostalna izložba u Londonu 1978. početak je dugog
niza izlaganja na međunarodnoj sceni u Mastrihtu, Londonu,
Hanoveru, Los Anđelesu, Njujorku, Kelnu... 1982. godine
stvara seriju Art For Other People kojom stiče svetsku
slavu. Njegovi radovi urađeni po javnoj narudžbini nalaze
se u Pekingu, Tokiju, Oklandu, Torontu i San Francisku.
1996. godine je proglašen francuskim Vitezom reda umetnosti
i književnosti.
Ričard Dikon spada među najznačajnije vajare svoje generacije.
Često ponavlja: "Ja ne vajam, ne oblikujem, nego
proizvodim." Tačno je da ne pokušava da sakrije spojeve
na svojim skulpturama. Štaviše, naglašava ih. Klinovi,
šrafovi, lepak, sastavni su elementi njegovih konačnih
radova.
Pedagoški rad je neprestani izvor inspiracije za Ričarda
Dikona: predavao je na London Institute, na Hochschule
für Angenjande Kunst u Beču a sada je profesor na Ecole
nationale supérieure des Beaux-Arts (ENSBA) u Parizu.
|
|
|
|
Predavanje
|
|
Filipe
Vendriks
Muzika u renesansi
Filip Vendriks, ugledni muzikolog, predstaviće
svoje delo “Muzika u doba renesanse”, prevedeno na srpski
jezik u izdanju izdavačke kuće KLIO. Ovaj događaj je organizovan
u okviru 8. međunarodnog simpozijuma katedre za muzikologiju
i etnomuzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti Univerziteta
umetnosti u Beogradu, koji se održava od 11. do 14. aprila
na Kolarcu i na Fakultetu muzičke umetnosti.
Detaljan program simpozijuma je na raspolaganju na:
www.kakanien.ac.at/weblogs/editor/1141310871/index_html
Filip Vendriks (1964) je studirao u Belgiji, Francuskoj i
SAD. Danas predaje na Univerzitetu u Turu, kao i u Liježu,
gde je počeo da radi 1994. kao istraživač pri Nacionalnom
fondu za naučna istraživanja.
Kao direktor istraživanja pri Nacionalnom centru od 2004.
nastavlja svoj istraživački rad u Centru za visoke studije
renesanse i predaje u Turu. Njegova polja istraživanja su
mnogobrojna: istorija teorije muzike, komična opera, istoriografija,
muzičko izdavaštvo i druga. Autor je mnogih dela, kritika,
stotinaka članaka, dobitnik je Dent Medal 2000. Od 1999. je
glavni urednik stručnog časopisa Acta Musicologica.
 |
|
 |
|
|
|
Predavanje
|
Sreda 26. april
2006. u 18h00
Univerzitet umetnosti, Kosančićev venac 29
Ami
BARAK
"Koji su
parametri za dugovečnost
umetničkog dela u javnom prostoru?" |
|
 |
Posetom Amija Baraka
se ostvaruje tešnja saradnja na kulturnom planu između
Skupštine grada Pariza i Skupštine grada Beograda. Ami
Barak će sa svojim sagovornicima razmatrati sve umetničke
projekte predviđene da stoje u javnim prostorima, a razgovaraće
i o reakcijama posetilaca, predstavnika vlasti i umetničkih
stručnjaka.
Ami Barak je sadašnji umetnički direktor odeljenja za
umetnost u javnom gradskom prostoru Skupštine grada Pariza,
a bio je pokretač manifestacije "Bele noći"
(2002 - 2004), jedne od najvažnijih manifestacija posvećenih
savremenoj umetnosti u Francuskoj. Ami Barak je takođe
predsednik IKT (Međunarodne organizacije kustosa savremene
umetnosti).
Na francuskom, uz konsekutivni prevod na srpski, ulaz
slobodan.
|
|
|
|
Evropske
srede
|
Ovi
susreti se odvijaju u okviru Evropskih sreda i okupljaju,
oko različitih tema, frankofonu publiku zainteresovanu za
evropska pitanja.
.................................................................................................................. |
Sreda 3. maj
2006. u 18h30
Medijateka, Knez Mihailova 31
Gijom
Parmantije |
|
 |
Osnivač i direktor francuskog centra o Sjedinjenim
američkim državama u Parizu. Ovaj Centar oformljen 1999. je
nezavisan u svom radu i zaključcima.
Na francuskom bez prevoda, ulaz slobodan
..................................................................................................................
Sreda 7. juni
2006. u 18h30
Medijateka, Knez Mihailova 31
Gzavije
Živle |
|
 |
Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom
Savetnik ministra za evropsku integraciju
Ekspert francuske vlade
Upravljanje fondovima namenjenim
priključivanju Srbije i Crne Gore
Na francuskom bez prevoda, ulaz slobodan
|
|
|
Predavanje
|
PREDAVANJA
SU OTKAZANA - Drugi termini će biti kasnije precizirani!
ŠTA JE SA ČOVEKOM?
Savremena proučavanja čoveka i kulture u Francuskoj
Ovaj ciklus osmišljen sa antropologom i izdavačem
Ivanom Čolovićem će predstaviti srpskoj i crnogorskoj javnosti
misao nekolicine francuskih intelektualaca. Svi oni su autoriteti
na polju istraživanja navika savremenog čoveka, bilo da se
radi o muzici, fudbalu, arhitekturi.... Oni će se dakle obratiti
široj publici kako bi objasnili teme koje sve nas mogu da
zanimaju.
Čovek, šta je s njim?... Niče je proglasio "smrt boga".
Posle njega su Mišel Fuko i drugi mislioci njegovog vremena
govorili o "smrti čoveka", čime su podrazumevali
kraj univerzalnog kao celine. Može li se danas reći da još
postoji nauka o Čoveku, ili antropologija? Koliko su ženske
studije uticale na ovu oblast? Šta reći o globalizaciji: da
li se radi o potvrđivanju ili opovrgavanju kulturnih univerzalnosti?
Mark Ože, Žak Atali i drugi će nam pomoći u traganju za ovim
odgovorima u toku 2006. godine.
MARK OŽE, antropolog
Petak 5. maj 2006. u
18h00
(četvrtak 4. maj u Nišu)
Filozofski fakultet, Čika Ljubina 18-20
Na francuskom, simultani prevod na srpski
"Globalizacija, urbanizacija, arhitektura" |
|
|
U globalnom svetu, grad je svet a svet je grad. Ova dvojna pojava
ostavlja posledice na novu arhitekturu.
Subota 6. maj 2006.
u 12h00
Centar za kulturnu dekontaminaciju (CZKD)
Birčaninova 21 - www.czkd.org.yu
Na francuskom, simultani prevod na srpski
“Pour
une utopie de l'éducation” |
|
|
Mark Ože (1935) je bio predsednik Škole visokih
studija društvenih nauka (EHESS) od 1985. do 1995. Često je
službeno boravio u Africi, najčešće u Obali Slonovače i Togou.
Od sredine osamdesetih godina, proširio je svoja polja posmatranja
putujući više puta po Latinskoj Americi i ispitujući stvarnost
savremenog sveta u bližem okruženju, u Parizu i Francuskoj.
Izbor dela objavljenih u Srbiji i Crnoj Gori:
Nemesta (Biblioteka HH vek)
Varljivi kraj stoleća (Biblioteka
HH vek)
Prilog antropologiji savremenih svetova (Biblioteka HH vek)
|
|
|
Predavanje
|
|
Žilber Majer, bivši profesor na Corps de Ballet i l'Ecole de Danse pri Pariskoj operi, održace
predavanje u čast Seržu Lifaru (1905-1986), igraču,
koreografu i teoretičaru, jednom od najslavnijih svog
vremena. Ovo predavanje održaće se u okviru Fesivala
igre u Beogradu - Koreografske minijature (od
12. do 14. maja 2006). Žilber Majer, pozvan kao pedagog
od strane Narodnog pozorišta u Beogradu, biće jedan
od članova medjunarodnog žirija na ovom festivalu.
Žilber Majer je svoju umetničku karijeru ostvario u
okviru Pariske Opere kao koreograf, umetnički direktor,
istoričar i teoretičar igre. Autor je pedagoških diskova,
dobitnik je brojnih nagrada i nosilac je ordena Legije
časti.
Na francuskom uz konsekutivni prevod na srpki i dijapozitive,
ulaz slobodan. |
|
|
|
Predavanje
|
Sreda
17. maj 2006. u 18h00
Medijateka, Knez Mihailova 31
Promocija knjige:
"Žan-Pol Sartr u svom i sadašnjem vremenu"
Učesnici: prof. dr Jelena Novaković i prof. dr Ratko Nešković
(Filološki fakulteti u Beogradu), Boro Drašković (Akademijia
umetnosti u Novom Sadu), Jovan Ćirilov, pisac i teatrolog.
Ova knjiga predstavlja zbornik saopštenja sa naučnog skupa
koji je, povodom stogodišnjice rođenja velikog francuskog
filozofa i pisca, organizovala maja 2005. Katedra za romanistiku
na Filološkom fakultetu u Beogradu.
|
|
|
|
Predavanje
|
Subota
20. maj 2006. u 20h00
Studenski kulturni centar, Kralja Milana 48
www.skc.org.yu
PING PONG
Kristin Masel / Hans Ulrih Obrist
Na francuskom, sa simultanim prevodom na srpski, ulaz slobodan.
Dva kustosa razgovaraju o savremenoj umetnosti
i o svom profesionalnom iskustvu
| Kristin Masel je kustos i konzervator za savremene umetnosti pri Nacionalnom
muzeju za modernu umetnost Žorž Pompidu i profesor u „Ekol
de Luvr“, prestižnoj francuskoj instituciji za obrazovanje
kustosa. |
|

|
 |
|
Hans
Ulrih Obrist je kustos u Muzeju moderne umetnosti
grada Pariza (ARC) i radi kao zamenik direktora za Izložbe
londonske galerije Serpentine. 2005. je radio kao glavni
kustos Izložbe „Uncertain States of America“ muzeja Astrup
Fernle u Oslu, bijenala u Moskvi i Kantonu, kao i nekih
individualnih izložbi u „Kuvan de Kordelije“. |
|
|
|
Predavanje
|
Sreda
7. jun 2006. u 16h00
Fakultet
političkih nauka u Beogradu, Jove Ilića 165, sala n°4
Bertran BADI
eminentni profesor medjunarodnih odnosa na
Institutu za Politicke nauke u Parizu, istrazivac centra CERI
u Parizu
"Nemoć
sile"
Predavanje
će se odvijati na francuskom sa simultanim prevodom na srpski
jezik
|
|
|
Predavanje
|
Loran
Eđi, direktor
Muzeja
moderne umetnosti u St Etienu |
|
 |
Subota 10. jun 2006. u 11h00
Fakultet dramskih umetnosti, Bulevar umetnosti 20
Predavanja i okrugli sto Lorana Eđija, na temu dela
Denisa Openhajma, uz saradnju lokalnih i međunarodnih
stručnjaka iz sveta umetnosti.
13. jun 2006. u 18h00
Francuski kulturni centar, Knez Mihailova 31
"Itegracija - Evropa i mit periferije -
istorija umetnosti zemalja centralne i istocne Evrope"
U okviru programa "Pozivi, Invizije,
Invazije"
Loran Eđi će, zajedno sa Tomom Meserom, bivšim direktorom
muzeja Gugenhajm u Njujorku, predstaviti delo Denisa Openhajma,
umetnika koji boravi u Beogradu na poziv organizacije
ProArtOrg.
Denis Openhajm (1938) rođen je u Elektrik Sitiju a od
1967. živi i radi u Njujorku. Od 1970. njegova dela su
predstavljena na individualnim ili kolektivnim izložbama
u celom svetu. Mogu se videti u MOMA (Njujork), Gugenhajmu,
ciriškom Kunsthauzu, u Muzeju moderne umetnosti Lujzijane,
u Muzeju američke umetnosti u Njujorku. Denis Openhajm
je predstavnik lend arta, ili ekološke umetnosti, bavi
se i slikanjem i crtanjem. Takođe radi sa svim materijalima
i njegove kompleksne instalacije su često pune humora.
Plod njegovog beogradskog boravka biće predstavljen u
javnom prostoru u Beogradu (Knez Mihailova 31). Više obaveštenja
o mestima gde će biti izložena njegova dela naći ćete
na našem sajtu www.ccf.org.yu.
Uporedo, Loran Eđi će održati predavanje u utorak 13.
juna. u 18h30 u FKC na temu: "Integracija - Evropa
i mit periferije - istorija umetnosti centralne i istočne
Evrope". Govoriće nam o svom poimanju umetničke srodnosti
između naše "dve Evrope" i objasniće nam važnost
avangarde poreklom iz graničkih oblasti našeg kontinenta.
Loran Eđi je, između ostalog, bio i kustos sledećih izložbi:
"Druga polovina Evrope" u muzeju Že de Pom u
Parizu (2000), "Prolaz Evrope" u Muzeju savremene
umetnosti u Sent Etijenu (2004) i "Sukob, umetnosti
centralne i istočne Evrope" u Slot Fondaciji u Filadelfiji
(2005).
|
|
|
|
Evropske
srede
|
 |
|
Ovi susreti
odvijaju se u okviru Evropskih sreda i okupljaju,
oko različitih tema, frankofonu publiku zainteresovanu
za evropska pitanja. |
Sreda 6. septembar u 18.30
Francuski kulturni centar, Knez Mihailova 31
Medijateka, donji nivo, sala za predavanja
Na engleskom bez prevoda, ulaz slobodan |
|
 |
DŽUDI
BAT
Istraživač u Institutu studija o bezbednosti Evropske
unije
Džudi Bat zadužena je za zemlje centralne i istočne
Evrope, nove članice Evropske Unije i njihov doprinos
u segmentu inostrane politike i zajedničke bezbednosti,
evropske politike bezbednosti i odbranu, kao i za bezbednost
i ulogu Unije na Balkanu.
The
EU's 'enlargement fatigue' - myths and realities
|
|
|
|
Kulturno
nasleđe
|
DANI EVROPSKE
BAŠTINE
Od petka 8.
do nedelje 17. septembra |
|
 |
Ove godine, Dani baštine se u Francuskoj obeležavaju
se pod sloganom Neka živi naše nasleđe a u Srbiji na
temu Drvo.
Petak 15. septembar u 16.00
Subota 16. septembar od 11.00
Obilazak Francuske ambasade
i njenih vrtova
Gračanička 2
Građevina koja se smatra jednom od najlepših u Beogradu
je Francuska ambasada. U okviru tradicionalnih Dana
kulturne baštine, tokom dva dana organizuje se ekskluzivni
obilazak ovog zdanja u pratnji vodiča.
Broj posetilaca je ograničen a prijave se vrše na telefon
organizatora u Skupštini grada (306 17 82).
|
|
|
|
Predavanje
|
Subota 16. septembar u 17.00
Gimnazija u Sremskim Karlovcima
Jednodnevna
radionica
DIJALOG KULTURA
|
|
 |
U okviru trodnevnog skupa Kultura dijaloga (Sremski
Karlovci 15-17. septembar) u organizaciji Srpskog filozofskog
društva koji se, uz podršku Ministarstva za nauku Republike
Srbije, održava već deset godina, profesor Dušan Pajin
vodiće radionicu na temu: Dijalog kultura - Filozofija
umetnosti Andrea Malroa i svetsko kulturno nasleđe.
Naime, ove godine navršava se trideset godina od smrti
Andrea Malroa (1901-1976) koji je u svojim delima posvećenim
filozofiji umetnosti afirmisao dijalog svetskih kultura.
U Malroovom delu, kao i u ciljevima i akcijama UNESKA,
nalazimo analogne ideje - dijalogom kultura ostvariti
međusobno razumevanje i solidarnost kako na regionalnom
tako i na svetskom planu.
Sreda 8. novembar u 18.00
Medijateka
Profesor Pajin održaće predavanje na temu Dijalog
kultura - Filozofija umetnosti Andrea Malroa i svetsko
kulturno nasleđe uz projekcije. |
|
|
|
Predavanje
|
ŠTA
JE SA ČOVEKOM?
Savremena proučavanja čoveka i kulture u Francuskoj
| Ovaj ciklus osmišljen sa antropologom
i izdavačem Ivanom Čolovićem predstaviće srpskoj
javnosti misao nekolicine francuskih intelektualaca.
Svi oni su autoriteti na polju istraživanja navika
savremenog čoveka, bilo da se radi o muzici, fudbalu,
arhitekturi.... Oni će se obratiti široj publici
kako bi objasnili teme koje sve nas mogu da zanimaju. |
|
 |
Čovek, šta je s njim?... Niče je proglasio "smrt
boga". Posle njega su Mišel Fuko i drugi mislioci
njegovog vremena govorili o "smrti čoveka" čime
su podrazumevali kraj univerzalnog kao celine. Može li
se danas reći da još postoji nauka o Čoveku, ili antropologija?
Koliko su ženske studije uticale na ovu oblast? Šta reći
o globalizaciji: da li se radi o potvrđivanju ili opovrgavanju
kulturnih univerzalnosti? Mark Abeles, Žak Atali, Fansoaz
Eritje i drugi će nam pomoći u traganju za ovim odgovorima.
MARK ABELES,
antropolog
Kao direktor sektora za istraživanja u Nacionalnom Centru
za Naučna Istraživanja, Mark Abeles upravlja Antropološkom
laboratorijom za institucije i društvene organizacije.
Sa zvanjem doktora nauka za književnost i društvene nauke,
autor je brojnih publikacija u oblasti političke antropologije,
među kojima i: Antropologije države (Armand Colin, 1990)
Etnolog u Skupštini (Odile Jacob, 2000), Novi bogataši
(Odile Jacob, 2002).
Mark Abeles predaje na Školi za visoke studije društvenih
nauka i na Institutu političkih nauka u Parizu.
Prevedeno na srpski: Antropologija države (Biblioteka
XX vek)
Utorak 10. oktobar u 12.00
Filološki fakultet u Beogradu, Čika Ljubina
18-20
Na francuskom, sa simultanim prevodom
Tema : Politička
antropologija danas |
|
 |
Kako nam politička antropologija omogućava da bolje razumemo
savremene uloge i političke procese? Da bi odgovorio na
to i druga pitanja, Mark Abeles će pokazati kako se politička
antropologija, koja je privilegovala proučavanje tradicije
i davnih društava, ipak bavi političkom savremenošću kroz
nove pristupe državi, moći, političkim ritualima i simbolima.
Sreda 11. oktobar u 19.00,
CZKD, Birčaninova 21, www.czkd.org.yu
Na francuskom, sa simultanim prevodom
Tema: Političko u eri globalnog |
|
Sa jačanjem međunarodnih i nevladinih organizacija,
primećuje se pravo pomeranje političkog obeleženo pojavom
novih moći i novih oblika transnacionalnog otpora. Tradicionalna
poimanja suverenosti, nadređenost pridata državi-naciji
stavljene su na probu. Danas, sa pojavom globalno-političkog,
politika preživljavanja je na dnevnom redu, a izražava
se kroz najrazličitije oblike u javnom sektoru.
|
|
|
|
Evropske
srede
|
 |
|
Ovi susreti
odvijaju se u okviru Evropskih sreda i okupljaju,
oko različitih tema, frankofonu publiku zainteresovanu
za evropska pitanja. |
Sreda 11. oktobar u 18.30
Francuski kulturni centar, Knez Mihailova 31
Medijateka, donji nivo, sala za predavanja
Na francuskom bez prevoda, ulaz slobodan |
|
 |
KRISTIJAN
LEKEN
Profesor na Fakuletu političkih nauka - LSE Alijansa,
Evropski institut, Londonska škola ekonomskih i političkih
nauka.
Francusko društo u
Evropi koja je promenila svoja merila |
|
|
|
Predavanje
|
Petak 20. oktobar u 11.00
Francuski kulturni centar, Knez Mihailova 31 |
|
 |
SALAH
STETIJE
eminentni pesnik i diplomata libanskog
porekla koji zivi u Francuskoj,
održace predavanje o svom delu i o frankofoniji
(Povodom Smederevske pesničke
jeseni)
Salah Stetije je znameniti pobornik za francuski jezik
i frankofoniju i ovogodišnji je dobitnik nagrade Smederevske
pesničke jeseni. |
|
|
|
Evropske
srede
|
 |
|
Ovi susreti
odvijaju se u okviru Evropskih sreda i okupljaju,
oko različitih tema, frankofonu publiku zainteresovanu
za evropska pitanja. |
Sreda 13. decembar u 18.00
Francuski kulturni centar, Knez Mihailova 31
Medijateka, donji nivo, sala za predavanja
Na engleskom bez prevoda, ulaz slobodan |
|
|
FRANSOA
ROT
istoričar
“Evropska politika Francuske
od Roberta Šumana do Žaka Širaka”
|
|
|
|
|
|
|
|